India, Andhra Pradesh, Hyderabad
Hyderabad
, N/A
Hyderabad ((faʻalogo) HY-dər-ə-baad) o le laumua ma sili ona tele taulaga o le Initia setete o Telangana ma le de jure laumua o Andhra Pradesh. E nofoia le 625 sikuea kilomita (241 sq mi) i luga o le Deccan Plateau i autafa o le Vaitafe o Musi i le itu i matu o Initia i Saute. I le averesi o le maualuga o 542 mita (1,778 ft), o le tele o Hyderabad o loʻo tu i luga o laufanua laufanua faʻataʻamilomilo vaituloto, e aofia ai le vaituloto o Hussain Sagar, e muamua i le faʻavaeina o le 'aʻai, i le itu i matu o le taulaga tutotonu. E tusa ai ma le tusigaigoa a le Initia mo le 2011, o Hyderabad o le taulaga lona fa o le faitau aofaʻi o tagata i Initia, ma e 6.9 miliona tagata o loʻo nonofo i totonu o le taulaga, ma e 9.7 miliona tagata o loʻo nonofo i totonu o le taulaga tele, ma avea ai lona ono o tagata eria taulaga i Initia. I le faʻatauina atu o le US $ 74 piliona, o Hyderabad o le lona lima o le tele o tamaoaiga i le taulaga i Initia. Muhammad Quli Qutb Shah faʻavae Hyderabad i le 1591 e faʻalautele le laumua i tala atu o le olo Golconda. I le 1687, o le taulaga na faʻapipiʻiina e Mughals. I le 1724, na folafola ai e le kovana o Mughal, Nizam Asaf Jah I lana pule silisili ese, ma faavaeina ai le aiga tupu o Asaf Jahi, e igoa foi ia Nizams. O Hyderabad na tautua o se laumua o le Asaf Jahis mai le 1769 i le 1948. O le laumua o le malo o Hyderabad, o le taulaga na nofo ai Peretania nofomau ma cantonment seia oo ina tutoatasi Initia i le 1947. Hyderabad na tuʻufaʻatasia i le Initia Iuni i le 1948 ma faaauau pea a o le laumua o Hyderabad State (1948–56). Ina ua maeʻa le faʻalauiloaina o le States Reorganization Act o le 1956, na avea Hyderabad ma laumua o le Andhra Pradesh fou faʻatoa fausia. I le 2014, Andhra Pradesh na vaeluaina e fausia Telangana ma Hyderabad na avea ma laumua soofaatasi o setete e lua ma se fetuunaiga fuafuaina fuafuaina e faamutaina i le 2024. Talu mai 1956, le taulaga ua tuu le taumalulu ofisa o le Peresetene o Initia. Relics o le Qutb Shahi ma Nizam tulafono tumau vaʻaia nei; ua sau le Charminar e faʻatusa le taulaga. Ile faaiuga ole amataga onapo, na paʻu le malo o Mughal ile Deccan ma le au lagolago a Nizams na tosina mai ai tamaloloa tusi mai vaega eseese ole lalolagi. O le tuʻufaʻatasia o tufuga ma femalagaaʻi tufuga na amataina se aganuu tulaga ese, ma o le taulaga na tulaʻi mai o le sili taua o aganuu i sasaʻe. O ata vali, meataulima, teuga, tusitusiga, gagana ma lavalava o loʻo lauiloa pea i aso nei. E ala i ana kuka, ua lisiina le taulaga o se UNESCO fatufatu taulaga o gastronomy. O le alamanuia ata tifaga a Telugu e faʻavae i totonu o le taulaga o le lona lua sili ona tele ata tifaga a le atunuʻu. Seʻia oʻo ile 19 seneturi na lauiloa Hyderabad ile pisinisi penina ma na faʻaigoa ia "City of pearls", ma naʻo le pau lea o le Golconda Diamonds trading centre i le lalolagi. Ole tele o faʻasalalauga faʻasolopito ma tu ma aga masani a le taulaga o loʻo tatala pea. O le nofoaga tutotonu o Hyderabad i le va o le Deccan Plateau ma Western Ghats, ma le fausiaina o fale i le seneturi lona 20, na tosina mai ai le tele o suʻesuʻega a Initia, fale gaosi oloa, aʻoaʻoga ma mea tau tupe. Talu mai le 1990s, o le taulaga ua tulaʻi mai o se Initia hub o vailaʻau ma biotechnology. O le fausiaina o sone faʻapitoa tau le tamaoaiga ma le taulaga o le HITEC ua tuʻufaʻatasia i faʻamatalaga tekonolosi ua faʻamalosia ai le taʻitaʻia o malo tele e faʻatu ni gaioiga i Hyderabad.Source: https://en.wikipedia.org/