Matamata Fale mautotogi i totonu Melepone, Ausetalia pe lisi sau oe lava. Faʻasalalau, faʻatau au mea totino, lisi i le letO Ausetalia, aloaʻia o le Taupulega a Ausetalia, o se malo tutoatasi lea e aofia ai le laueleele tele o le konetineta o Ausetalia, le motu o Tasmania, ma le tele o motu laiti. O le pito sili ona tele atunuʻu i le Oceania ma le ono ono-lalolagi le atunuʻu i le aofaʻi atoa. O le faitau aofai o tagata o le 26 miliona e faʻaalu tele i le taulaga ma faʻaalu i le itu i sasaʻe. O le laumua o Ausetalia o Canberra, ma o lona taulaga tele o Sini. O isi atunuu tetele metropolitan area o Melepone, Brisbane, Perth, ma Adelaide. O tagatanuu o Ausetalia na nonofo ai i le konetineta mo le tusa ma le 65,000 tausaga aʻo leʻi oʻo mai i le amataga o le au suʻesuʻe Dutch i le amataga o le seneturi 17, na faʻaigoaina o le New Holland. I le 1770, o Ausetalia i le itu i sasae o le itu na tapa e Peretania Tele ma na muamua nofoia e ala i femalagaiga i le kolone o New South Wales mai le aso 26 Ianuari 1788, o se aso na avea ma aso o Ausetalia. Na alualu i luma le faitau aofaʻi o tagata i tausaga mulimuli ane, ma i le taimi o le 1850s o le auro tosoina, o le tele o konetineta na suesueina ma faʻaopopoina isi lima o le pulea o pale. I le aso 1 Ianuari 1901, o malo e ono na fusia, faʻavae le Commonwealth o Ausetalia. Ole taimi nei na faatumauina ai e Ausetalia se faiga faaupufai e feteʻenaʻi i le malo, ma e avea o se malo feterale tulafono tupu, e aofia ai setete e ono ma teritori e sefulu. O Ausetalia o le pito sili ona matua, sili ona lelei, ma sili ona feʻaʻai i le konetineta, ma le leai o se eleele. O loʻo iai se fanua tanoa e 7,617,930 sikuea kilomita (2,941,300 sq mi). O le megadiverse atunuu, o lona tele e maua ai le tele o laufanua, ma toafa i le ogatotonu, vaomatua vaomatua vaomatua i le itu i matu-sasae, ma le mauga i le itu i saute-sasae. O lona faitau aofai o tagata, 2.8 tagata ile sikuea kilomita, tumau pea i le pito maualalo i le lalolagi. O Ausetalia e tupemaua ana tuputupuaʻe mai punaʻoa eseese e aofia ai le faʻatatauina o oloa i fafo, o fesoʻotaʻiga, faletupe, fale gaosi oloa, ma aʻoaʻoga faavaomalo. E i ai lona maualuga-tamaoaiga tamaoaiga, ma le lalolagi lona sefulu-aupito maualuga o tupe maua ma laumua. O le malosiaga faaitulagi ma o loʻo i ai i le lalolagi 13th-maualuga faʻaalu tupe faʻaalu. E i ai le numera valu o tagata faitau aofai mai i Ausetalia, o Ausetalia e 29% o le faitau aofai o tagata. O le i ai o le lona tolu-maualuga faʻasologa atinae o tagata ma le tulaga valu-maualuga tulaga faʻatemokalasi i le lalolagi atoa, tulaga maualuga le atunuʻu i le tulaga lelei o le ola, soifua maloloina, aʻoaʻoga, saʻolotoga o le tamaoaiga, saolotoga o tagata lautele, ma aia faʻaupufai, ma ona taulaga tetele o loʻo lelei i le lalolagi faʻatusatusaina. suʻesuʻega ola. O Ausetalia o le sui o Malo Aufaatasi, G20, Malo o le Taupulega o Malo, ANZUS, Organisation mo Economic Co-operation and Development (OECD), World Trade Organisation, Asia-Pacific Economic Cooperation, Pacific Islands Forum, ma le ASEAN Plus Six.O se fale mautotogi (American English), flat (British English) poʻo se iunite (Australian English) o se fale e nofo ai e iai lava (o se ituaiga o fale e nofo ai i fale) e nofo ai naʻo se vaega o le fale, e saʻo, i se tulaga e tasi e aunoa ma se sitepu . O sea fale e ono taʻua o fale fale, fale mautotogi, fale mautotogi, poloka fale, poloka fale, fale maualuga pe, i nisi taimi fale fale (i Peretania Peretania), aemaise pe a fai e aofia ai le tele o fale mautotogi. I Sikotilani, e taʻua o le poloka fale, pe, pe a fai o se fale masani oneone maa, o se fale, lea e iai se sootaga taua i se isi mea. Fale e ono ona i ai e se tagata e ona / nofoia, le lisi umia poʻo le mautotogi e tagata nofoia (lua ituaiga o fale nofoia).Source: https://en.wikipedia.org/