Matamata Fanua fanua i totonu KwaZulu-Natal, Aferika i Saute pe lisi sau oe lava. Faʻasalalau, faʻatau au mea totino, lisi i le letKwaZulu-Natal (; ua taua foi o KZN ma lauiloa o le "itumalo o togalaau"; Zulu: iKwaZulu-Natali; Xhosa: KwaZulu-Natal; Afrikaans: KwaZoeloe-Natal) o se itumalo o Aferika i Saute na fausia i le 1994 ina ua Zulu bantustan o KwaZulu ("Place of the Zulu" i Zulu) ma Natal Province sa faʻatasia. O lo o tu i le itu i sautesasae o le atunuʻu, fiafia i se talafatai umi i tafatafa o le Vasa Initia ma fefaʻasoaaʻi tuaoi ma isi itumalo e tolu ma le atunuu o Mozambique, Eswatini ma Lesotho. O lona laumua o Pietermaritzburg ma o lona taulaga pito i sili o Durban. O le lona lua lea o tagata sili ona toʻatele i Aferika i Saute, ma e toʻaitiiti tagata laititi nai lo Gauteng. I le vaitau o le 1830 ma le amataga o le 1840, o le itu i matu o le mea ua avea nei KwaZulu-Natal na nofoia e le Malo o Zulu aʻo le itu i saute sa i ai, puupuu, le Boer republic of Natalia ao leʻi avea, i le 1843, le Kolone Peretania o Natal. KwaZulu tumau tutoʻatasi seia oʻo i le 1879. KwaZulu-Natal o le nofoaga fanau mai o le tele o tagata iloga i le talaʻaga o Aferika i Saute, pei Albert Luthuli, o le muamua le paʻepaʻe ma le muamua tagata mai fafo atu o Europa ma Amerika na mauaina le Nobel Peace Prize (1960 ); Pixley ka Isaka Seme, o le na faavaeina le Aferika National Congress (ANC) ma muamua Aferika Aferika South black loia; John Langalibalele Dube, le sui faavae o le ANC; Harry Gwala, sui ole ANC ma le anti-apartheid activist; Mangosuthu Buthelezi, o le sa faavaeina le Inkatha Freedom Party (IFP); Anton Lembede, o le peresetene faavae o le ANC Youth League; Jacob Zuma, le sa avea ma Peresetene o Aferika i Saute; Bhambatha, o le 19ulu senituri Zulu sili na avea ma aneti-apartheid faailoga; ma Shaka Zulu. Lua eria i KwaZulu-Natal ua faʻailoa mai UNESCO World Heritage Sites: o le iSimangaliso Wetland Park ma le uKhahlamba Drakensberg Park.I fanua, fanua poʻo fanua o se fanua poʻo se fanua o fanua e ona poʻo faʻamoemoe e ona e umiaina. A tele e taua o se vaega o meatotino moni i nisi atunuu po o le tumau meatotino (o lona uiga toetoe lava o le mea lava e tasi) i isi atunuu. Mafai e ona (s) tagata o le tele e mafai ona tasi pe sili atu tagata (s) poʻo seisi faʻalapotopotoga faaletulafono, pei o se kamupani / faʻalapotopotoga, faʻalapotopotoga, malo, poʻo se faʻatuatuaga. O le masani ai a tau pule o le tele e taua fiai faigofie i nisi atunuu. Ole tele foi e mafai ona faʻamatalaina o se tamai fanua o le fanua e leai se faʻatali atu i luga o le auala i luga ole auala pe o faʻaleleia atili. O se faʻataʻitaʻiga o se paka paka. O lenei tusitusiga e aofia ai fanua e pei o fanua o lona uiga ia avea o se iunite e le pule (s). Pei foi o le tele o isi ituaiga o fale totino, o fanua e tele e ana tagata tumaoti e i lalo o le taimi o taimi ma mea totino lafoga o mea totino e totogi e tagata e ona i malo i le lotoifale pei o se itumalo po o le taulaga. O nei fanua fale lafoga o loʻo faʻavae i luga o le iloilo lelei o le meatotino moni; faaopoopo lafoga masani ona faaaoga i le fesiitaiga o le umiaina ma meatotino faatau. O isi totogifuapauina e le malo e mafai ona faia ni faʻaleleia e pei o auala ma auala savali, poʻo se tupe faʻapitoa mo le fausiaina o se fale i luga o se avanoa avanoa.Source: https://en.wikipedia.org/