Matamata Tautua mo Puega i totonu Bahamas pe lisi sau oe lava. Faʻasalalau, faʻatau au mea totino, lisi i le letO le Bahamas (/ bəˈhɑːməz / (About this soundlisten)), lauiloa aloaʻia o le Commonwealth of The Bahamas, o se atunuʻu i totonu o Lucayan Archipelago o West Indies i le Caribbean. E oʻo i le 97% o le fanua o Lucayan Archipelago ma e 88% o le faitau aofai o tagata. O le atumotu setete aofia ai itiiti ifo ma le 700 motu, cays, ma motu i le Vasa Atalani, ma o loʻo tu i matu o Cuba ma Hispaniola Island (Haiti ma le Dominican Republic), matu sisifo o Turks ma Caicos Islands, sautesasaʻe o le US setete o Florida, ma sasaʻe o Florida Keys. O le laumua o Nassau i le motu o New Providence. O le Royal Bahamas Defense Force o loʻo faʻamatalaina le teritori o Bahamas e aofia ai le 470,000 km2 (180,000 sq mi) o le vasa. O Bahamas na nonofo ai le au Lucayans, o se lala o tagata Taíno e tautatala i le Arawakan, mo le tele o seneturi. O Columbus o le muamua Europa na vaʻai i atumotu, ma faʻatoa taunuʻu i le 'Lalolagi Fou' i le 1492. Mulimuli ane, na lafoina e le Sipaniolo ia tagatanuʻu Lucayans e fai ma pologa i Hispaniola, mulimuli ane na tuʻumamaina motu o Bahama mai le 1513 seʻia oʻo i le 1648, Egelani kolone mai Bermuda nonofo i le motu o Eleuthera. Na avea le Bahamas ma kolone a Peretania i le 1718, ina ua toʻilalo Peretania i le gaoi. I le maeʻa ai o le taua fouvalega a Amerika, na toe suia ai loa e le Tupu le afe ma afe o Amerika Loyalist i le Bahamas; na latou o ma a latou pologa ma faʻatu faʻatoʻaga i luga o fanua faʻameaalofa. Aferika pologa ma a latou tupuʻaga aofia ai le tele o le faitau aofai o tagata mai lenei vaitaimi i luga. O le fefaatauaiga pologa na soloia e Peretania i le 1807; O le faʻapologa i Bahamas na faʻamutaina i le 1834. Mulimuli ane, na avea le Bahamas ma nofoaga sulufaʻi mo pologa Aferika faʻasaʻolotoina. Aferika faʻasaolotoina mai le faʻatulafonoina vaʻa pologa na toe faʻamautu i luga o le motu e le Royal Navy, ae o isi North American pologa ma Seminoles sosola i le Bahamas mai Florida. Bahamians na iloa foi latou iloa le saolotoga o pologa na aveina e vaʻa o isi malo na oʻo atu i le Bahamas. I aso nei Afro-Bahamians fausiaina 90% o le faitau aofai o 332,634. Na maua e le atunuu le tutoatasi a le malo i le 1973 na taitaia e Sir Lynden O. Pindling, ma Elizabeth II o lana masiofo. I le tulaga o oloa totino i totonu o le kamupani, O le Bahamas o se tasi o sili ona mauoa atunuʻu i Amerika (mulimuli i le Iunaite Setete ma Kanata), ma le tamaoaiga faʻavae i turisi ma atunuʻu i fafo tupe.O ata puʻe o le saienisi, tusiata, faʻaaogaina ma faʻataʻitaʻiga o le fausiaina o ni ata tumau e ala i le puʻeina o moli poʻo isi lava mea faʻatonutonu e le eletise, pe faʻaeletonika e ala i le ata o se mea e iloa ai ata, pe o mea faʻaoga e ala i se malamalama-malamalama mea e pei o ata pueata. [1] E masani lava, o le tioata faʻaaogaina e taulai atu ai le malamalama atagia pe lafoa mai i mea faitino i se moni ata i luga o le malamalama-maalili luga i totonu o se mea pueata i le taimi o le faʻaaliga taimi. Faʻatasi ai ma se masini faʻatonutonu faʻaeletise, e maua mai ai se eletise eletise i pikili taʻitasi, lea e faʻaaogaina eletise ma teu i se numera faʻatekinolosi faila mo le toe faʻaalia poʻo le faʻagaioiga. Ole iʻuga ma mea puʻeata emulina e le maitauina se ata latent, lea e mulimuli ane chemically "atiaeina" i totonu o se ata vaaia, pe le lelei pe lelei e faʻalagolago i le mafuaʻaga o le mea pueata mea ma le metotia o faʻagaioiga. O le ata le lelei i ata tifaga e masani ona faʻaogaina e puʻeina ai ata lelei i luga o le pepa faʻavae, iloa o se lolomi, pe e ala i le faʻaaogaina o se faʻalauteleina poʻo se faʻasalalauga lolomi. O loʻo faʻaaogaina ata puʻe ile tele o saienisi, o fale gaosi (eg, ata puʻe), ma pisinisi, atoa ai ma lona faʻaaogaina tuʻusaʻo mo ata tusi, ata tifaga ma ata vitio, faʻafiafiaga, mea faʻatupu, ma fesoʻotaʻiga tele.Source: https://en.wikipedia.org/