Matamata Fale Kamupani i totonu Italia pe lisi sau oe lava. Faʻasalalau, faʻatau au mea totino, lisi i le letO Italia o se malo tutoatasi e aofia ai se peninsula na vaʻaia e le Alps ma faʻataʻamilo i isi motu. O Italia e tu i saute-tutotonu Europa, ma ua manatu o se vaega o sisifo Europa. O le malo tutasi o le palemene ma Roma o lona laumua, o le atunuu e aofia ai le atoa vaega o 301,340 km2 (116,350 sq mi) ma fefaʻasoaaʻi fanua tuaoi ma Farani, Suitiselani, Austria, Slovenia, ma le aufaasusu microstates o Vatican City ma San Marino. O Italia o loo i ai teritorial exclave i Switzerland (Campione) ma se gataifale exclave i Tunisia vai (Lampedusa). Faatasi ai ma le tusa ma le 60 miliona tagata nonofo, o Italia o le lona tolu-sili ona toatele tagata auai o le setete o Europa. Ona o lona nofoaga tutotonu geografi i Saute Europa ma le Metitirani, Italia talafaasolopito talafaasolopito o le fale i le tele o tagata ma aganuu. I le faʻaopopoga i le tele o anamua tagata faʻataʻapeʻapeina i le taimi nei o aso nei-aso Italia, o le sili ona taʻutaʻua o le Indo-Europa Italic tagata na faʻaigoaina le penisula lona igoa, amata mai le vaitaimi masani, Phoenicians ma Carthaginians faʻavae kolone tele lava i insular Italia, O tagata Eleni na latou faamautuina nofoaga i le itu ua taʻua o Magna Graecia o Saute Italia, a o Etruscans ma Celts sa nonofo i le ogatotonu ma le itu i matu o Italia. O le ituaiga Italia na taʻua o Latins na fausia ai le Malo o Roma i le seneturi lona 8 TLM, lea na iʻu lava ina avea ma malo ma le malo o le Senate ma tagata. O le Roman Republic na muamua faatoilaloina ma faʻataʻitaʻia ona tuaoi i le penisula Italia, mulimuli ane faʻalauteleina ma faʻamalosia vaega o Europa, North Africa ma Asia. E oʻo i le seneturi muamua BC, na tulaʻi mai le Emepaea o Roma o se pule malosi i le Metitirani Basin ma avea ai ma taʻitaʻiga faaleaganuu, faʻapolokiki ma faʻalelotu nofoaga tutotonu, faʻavaeina le Pax Romana, o se vaitaimi e sili atu ma le 200 tausaga lea na iai tulafono a Italia, tekonolosi, tamaoaiga, faatufugaga, ma tusitusiga atiina ae. O Italia na avea pea ma laueleele o tagata Roma ma le taulaga o le malo, o latou tupuaga e mafai foi ona maitauina i le lalolagi tufatufaina o aganuu, malo, faa-Kerisiano ma le tusitusiga Latina. I le amataga o tausaga ogatotonu, na onosaia e Italia le pa'ū o le Emepaea o Roma i Sisifo ma osofaiga a le malosi, ae e ala i le 11th seneturi, e tele malo faatautee-setete ma gataifale republics, aemaise lava i le itu i matu ma ogatotonu o Italia, na tupu i le manuia tele e ala i fefaatauaiga, pisinisi ma teugatupe, faataatiaina le faavae mo aso nei capitalism. O le tele lava o tutoatasi tutoʻatasi na avea ma nofoaga autu o fefaʻatauaiga a Europa ma Asia ma Sasaʻe Sasaʻe, e masani lava ona fiafia i le sili atu o le tulaga faʻatemokalasi nai lo malo tetele feudal lea na tuufaatasia i Europa atoa; ae ui i lea, o se vaega o le ogatotonu o Italia sa i lalo o le pulega a le malo Papalate teokarate, ao Italia Saute na tumau feusali seia oo i le 19 senituri, o se vaega o le taunuuga o se faasologa o le Byzantine, Arab, Norman, Angevin, Aragonese ma isi malo manumalo o le itulagi. O le Renaissance na amata i Italia ma salalau atu i le vaega totoe o Europa, aumaia ai se toe faafouina le fiafia i tagata, saienisi, sailiiliga ma faatufugaga. Ua olaola le aganuu a Italia, ua maua ai sikola lauiloa, atisi ma polymaths lauiloa. I le vaitaimi o le Vaitau Tutotonu, na maua ai e le au suʻesuʻe Itali ni auala fou i Sasaʻe Mamao ma le Lalolagi Fou, e fesoasoani e taʻitaʻi i le Europa Age of Discovery. Ae ui i lea, Italia faʻatau pisinisi ma faʻaupufai malosi malosi faʻaititia i le tatalaina o auala o fefaʻatauaʻiga ala ese Metitirani. O seneturi o feeseeseaiga ma feteenaiga i le va o aai Italia-setete, e pei o Italia taua o 15th ma 16th seneturi, tuua Italia vaevaeina ma le tele o setete Italia faatoilaloina ma toe vaeluaina e le tele Europa malosi i le tele o seneturi. E oʻo atu i le ogatotonu o le 19 senituri, o le siisii i luga o le malo o Italia ma valaau mo le tutoʻatasi mai pulega mai fafo na taitai atu ai i se vaitaimi o le fouvalega faaupufai fouvale. Ina ua mavae seneturi o pulega mai fafo ma fevaevaeaʻiga faaupufai, Italia na toetoe lava a lotogatasi uma i le 1861, faavaeina le Malo o Italia o se malosiaga sili. Mai le tuai o 19th seneturi i le amataga 20th senituri, Italia vave gaosi, aemaise lava i le itu i matu, ma maua ai se malo kolone, ae o le itu i saute na tele mativa matitiva ma le aofia ai o pisinisi, fafaga o se tele ma tele aafiaga. E ui o se tasi o le fa vaega malosi autasi i le Taua Muamua a le Lalolagi, sa ulufale I Italia i se vaitaimi o le tamaoaiga o le tamaoaiga ma le vevesi lautele, e mafua ai le tulai mai o le Italia fasis pulega malosi i le 1922. Auai i le Taua Lona Lua a le Lalolagi i le itu o le Axis na iu i le faatoilaloina e le militeli. , tamaoaiga faʻaleagaina ma le Italia Civil War. Ina ua maeʻa le faasaʻolotoina o Italia, na soloia loa e le atunuu le latou pule tupu, ma faatuina le malo faatemokalasi ma fiafia i le umi o le tamaoaiga o le tamaoaiga, avea o se atunuu atiae maualuga. I aso nei, o loʻo avea Italia ma se tasi o atunuʻu e sili ona agavaʻa faʻaleaganuʻu ma tamaoaiga i le lalolagi, o loʻo iai le tamaoaiga lona valu o le lalolagi i le igoa o le GDP (lona tolu i le Iuni a Europa), lona ono o le tele o tamaoaiga a le atunuʻu ma lona tolu lapoʻa teu oloa auro. E maualuga lona tulaga ile olaga ole olaga, tulaga lelei ole olaga, soifua maloloina, ma aʻoaʻoga. O le atunuʻu o loʻo avea ma sao taua i le faʻaitulagi ma le lalolagi atoa tamaoaiga, militeli, aganuu ma faʻalapotopotoga mataupu; e le gata o le itulagi ma o se mana tele, ma o loo faatulagaina i le lalolagi pito valu tulaga o le faʻamalosiʻau malosi sili. O Italia o se faavae ma taʻitaʻia sui o le Iuni a Europa ma o se sui o le tele o faʻalapotopotoga faavaomalo, e aofia ai le UN, NATO, OECD, o le OSCE, WTO, G7, G20, le Union mo le Metitirani, le Fono a Europa , Uniting for Consensus, le Vaega a Schengen ma le tele o isi. Ua leva ona avea le atunuu ma totonugalemu o faatufugaga, musika, tusitusiga, filosofia, faasaienisi ma tekinolosi, ma ua tele lona aafiaga ma saofaga i le tele o matata eseese e aofia ai fale tifaga, taumafataga, taʻaloga, faʻamasinoga, faletupe ma pisinisi. I le avea ai o se atagia o lona tamaoaiga tamaoaiga, Italia o le fale i le sili ona tele aofai o le lalolagi o Measina a le Lalolagi (55), ma o le lona lima-sili ona asia atunuu.O le fausiaina o se auala lea e fau ai se fale poʻo se isi lava atinae. [1] O le fausiaina e ese mai le gaosiga i lena fale gaosi masani e aofia ai le tele o le gaosiga o mea tutusa e aunoa ma se mea faʻatauina, ae o le fausiaina e masani ona tupu i luga o nofoaga mo se lauiloa tagata maitau. [2] O le fausiaina o se alamanuia e aofia ai le ono i le iva pasene o le atoa o oloa gaosi a le atunuʻu o atiaʻe. [3] O le fausiaina e amata ile fuafuaga, [tusia manaʻoga] mamanu, ma le faatupeina; ma faʻaauau lava seia fausia le poloketi ma sauni mo le faʻaaogaina. Ose lapopoa fausia e manaʻomia le galulue faatasi ile tele o aʻoaʻoga. O se tusiata e masani ona puleaina le galuega, ma o se fausiaina faufautua, inisinia fausaga, fausiaina inisinia poʻo se poloketi pule na te vaʻaia. Mo le manuia o le faʻataunuʻuina o se poloketi, manaʻoga lelei e taua. O i latou e aʻafia i le mamanuina ma le faʻagaioia o galuega tetele e tatau ona mafaufau i mea taua, o le siosiomaga le aoga o le galuega, manuia le faʻatulagaina, paketi, fausiaina fale-saogalemu, avanoa ma le felauaiga o mea fale, logistics, le talafeagai mo tagata lautele mafua mai fausiaina o faatuai ma tauofoga, ma isi. O le sili galuega fausiaina galuega e taʻua o megaprojects.Source: https://en.wikipedia.org/