Matamata Pule o meatotino i totonu Saint Lucia pe lisi sau oe lava. Faʻasalalau, faʻatau au mea totino, lisi i le letSaint Lucia (UK: (faalogo), US: (faalogo); Farani: Sainte-Lucie) o se malo tele o atumotu i West Indies i le itu i sasae o le Caribbean Sea i le tuaoi ma le Atlantic Ocean. O le motu sa faʻaigoa muamua o Iyonola, o le igoa na tuʻuina atu i le motu e tagata Amerika Amerindians ma mulimuli ane, Hewanorra, o le igoa na tuuina mai e le ituaiga Caribs. Vaega o le Lesser Antilles, e tu i matu / sasae o le motu o Saint Vincent, i matu sisifo o Barbados ma saute o Martinique. E ufitia eleele tu o le 617 km2 (238 sikuea maila) ma lipotia le faitau aofai o tagata e 165,595 i le 2010 tusigā faitauga. O lona laumua o Castries. O Farani o muamua muamua o tagata nonofo i Europa. Na latou sainia se feagaiga ma le tagata Island Island Caribs i le 1660. Egelani na pulea le motu mai le 1663 i le 1667. I tausaga na sosoo ai, sa i taua ma Farani i le sefulufa taimi, ma o le pulega o le motu na masani ona suia (e fitu taimi na pule ai) taitasi e le Farani ma Peretania). I le 1814, na pulea e Peretania le motu. Aua na tele ina faʻasolo i le va o pulega a Peretania ma Farani, na iloa ai foʻi Saint Lucia o le "Helen o West Indies" ina ua maeʻa le tala faʻa Eleni o le Helen of Troy. Sa fai ma sui o le malo i le 1840 (na faʻavae le lautele, i le 1953). Mai le 1958 i le 1962, o le motu o le sui o le West Indies Federation. I le aso 22 Fepuari 1979, na avea ai Saint Lucia ma malo tutoʻatasi ma sui o le Commonwealth of Nations. St. O le Civil Code of St.Lucia o le 1867 na faʻavae i luga o le Quebec Civil Code of 1866, faʻaopoopo i ai ma le faʻa-Peretania tulafono masani-ala tulafono. O lea foi o se sui o le Faalapotopotoga faavaomalo de la Francophonie.O le pule o mea totino poʻo le pule faʻatonutonu o se tagata poʻo se kamupani o loʻo nafa ma le faʻagaioia o se fale totino moni mo se totogifuapauina, pe a le mafai e le ona ona totino i na faʻamatalaga, pe e le manaʻo e fai. O le meatotino atonu o meatotino taʻitasi taʻitoʻatasi pe ono foʻi i lalo o se vaega pule, sea poloka kamupani umia ma e mafai ona lesitala mo fale nofo, pisinisi faʻapisinisi ma faleoloa poʻo pisinisi. O tiute masani e faʻatinoina e le pule o meatotino e aofia ai le sailia / faʻateʻa ma masani ona feutanaʻi ma tagata nofoia ma faʻafesoʻotaʻi ma le manaʻo o lē e ona. O ia fetuunaiga e ono manaʻomia ai e le pule o le fanua e ao mai totogi, ma totogi mea tatau ma lafoga, fai ni lipoti faavaitaimi i lē e ona, pe o le e ona e faigofie ona tuʻuina atu ni galuega patino ma faʻafesoʻotaʻi isi. E mafai e le pule o le fanua ona fuafua mo le tele o tautua, pei ona fesiligia e le pule o le meatotino, mo se totogi. Afai o se mea e nonofo ai (fale tafafao, fale lona lua) na o le taimi e nofo ai, le pule o le fanua e ono faʻatulagaina mo maualuga le saogalemu mataitu, nofo-fale, teuina ma le lafoina o oloa, ma isi mea faʻa-konekarate i totonu e talafeagai e faʻalelei ai le meatotino pe a fai e ona o loʻo i fale (tautua, faʻagaoioiga, sapalai ma le aufaigaluega o loʻo lima, ma isi mea). Faʻatautaia meatotino mafai foi ona aofia ai pisinisi faʻapisinisi lea e mafai ai e le pule o le fale ona faʻatautaia le pisinisi, faʻapea foi ma le puleaina o le meatotino. O nisi pulega faʻapitoa e manaʻomia se pule o meatotino e laiseneina mo le galuega. O le pule o meatotino ei ai le tiute muamua i le pule o le fanua ma le lona lua faʻatuatuaina o le lala sooupu. Ole fegalegaleaiga ma le pule o le fanua ma le pule o le fanua ma le tagata nofoia e taua tele i le faʻamoemoeina o itu uma e lua o le lisi talu ai o itu uma e lua o le a sailia ma faʻamoemoe i nisi aia tatau ma penefiti mai ai.Source: https://en.wikipedia.org/