Matamata Faʻaleleia kamupani i totonu Mesiko pe lisi sau oe lava. Faʻasalalau, faʻatau au mea totino, lisi i le letMekisiko (Sipaniolo: México [ˈmexiko] (faʻalogo); gagana Nahuan: Mēxihco), aloaʻia le United Mexico States (Estados Unidos Mexicoos; EUM [esˈtaðos uˈniðoz mexiˈkanos] (faʻalogo)), o se atunuʻu i le itu i saute o Amerika i Matu. E tuaoi i le itu i matu e le Iunaite Setete; i le itu i saute ma sisifo e le Vasa Pasefika; i sautesasaʻe o Guatemala, Belize, ma le Caribbean Caribbean; ma i le itu i sasaʻe e le Faga o Mekisiko. Mekisiko aofia ai 1,972,550 sikuea kilomita (761,610 sq mi), faia ai le lalolagi 13th-sili ona tele atunuu i le eria; ma tusa ma le 126,014,024 tagata, o le lona sefulu-sili ona toatele tagata atunuʻu ma sili ona tele Sipaniolo-tautalaga. Mekisiko ua faʻatulagaina o se faʻapotopotoga aofia ai 31 setete ma Mexico City, lona laumua ma sili ona tele taulaga. O isi vaega taua o le taulaga e aofia ai Guadalajara, Monterrey, Puebla, Toluca, Tijuana, Ciudad Juárez, ma León. O le Pre-Columbian Mexico na maua lona amataga i le 8,000 BC ma ua faʻailoa mai o se tasi o ono cradles o malo; o le fale i le tele o agaʻi i luma Mesoamerican, aemaise ai Maya ma Aztecs. I le 1521, o le Sipaniolo Emepaea na manumalo ma nofoia le itulagi mai lona tulaga i Mexico City, faʻatuina le kolone o New Spain. O le Ekalesia Katoliko na faia se sao taua i le faasalalauina o le faaKerisiano ma le gagana Sipaniolo, ae o loo faasaoina foi nisi tu ma agaifanua. O tagata o loʻo nonofo i totonu sa faʻaaoga faʻasili e faʻaputuputu ni oa taua, na fesoasoani i le tulaga o Sepania ose malo malosi ole lalolagi mo le isi tolu seneturi. I le aluga o taimi, o se eseʻese Mekisiko faʻailoga fausiaina, faʻavae i luga o le tuʻufaʻatasia o tuʻufaʻatasi ma Europa tu ma aga; lenei sa fesoasoani i le manuia Mekisiko Taua o le Tutoʻatasi e faasaga ia Sepania i le 1821. Mexico's amataga talaaga o se malo setete na faailogaina e faiga faaupufai ma sosaiete. O le Texas Revolution ma le Mexico-American War i le ogatotonu o le 19 seneturi na mafua ai le tele o le teritori na leiloa i le Iunaite Setete. O le toe fuataʻina fou na faia le puipuiga i nuʻu ma afioʻaga, ma faʻatonutonuina le malosiʻaga o le militeri ma le ekalesia, na aofia i totonu o le Faʻavae o le 1857. O lenei mea na amataina ai le Taua o le Toe Fuataʻiga ma Farani faʻalavelave, lea na faʻatulagaina Maximilian Habsburg o le emepera faasaga i teteʻe e o le malo o le malo na taitaia Benito Juárez. O tausaga na sosoʻo na faʻailogaina e le le mautonu ma le faʻamasino a Porfirio Díaz, o le na saili e faʻaonaponei Mekisiko ma toe faʻafoʻi le toʻafilemu. O le vaitaimi o Porfiriato na faaiuina i le sefulu tausaga le umi o le Fouvalega a Mekisiko i le 1910, ina ua maeʻa le vaega manumalo o le Constitutionalist, na ia fausiaina se Faavae fou o le 1917, lea o loʻo tumau pea lona aoga e oʻo mai i le aso. O le au teteʻe aoao na pule o se soloaʻiga o peresetene seʻia oʻo i le fasiotiga tagata o Alvaro Obregón i le 1928, lea na mafua ai le faʻatuina o le Institutional Revolutionary Party i le tausaga na sosoʻo ai, i lalo o lea na avea ai Mexico ma se tasi itu malo seʻia oʻo i le 2000. atunuu, tulaga 74 i luga o le Human Development Index, ae o loʻo i ai le tamaoaiga lona 15 o le lalolagi e ala i le GDP iloga ma le lona 11-tele a le PPP, ma le Iunaite Setete o lana pito sili ona tele paʻaga tamaoaiga. O lona tele tamaoaiga ma faitau aofai, lalolagi faaleaganuu aafiaga, ma tumau democratization faia Mexico o se itulagi ma ogatotonu malosiaga; e masani ona faʻailoa mai o se malosiʻaga o loʻo aliaʻe mai ae ua manatu o se fou faʻatinoina tulaga e le tele o suʻesuʻeina. Peitai, o loo faaauau pea ona tauivi le atunuu ma le le tutusa o le va fealoai, mativa ma le tele o soligatulafono; o loʻo tulaga leaga i le Global Peace Index, ona o le tele o vaega i feteʻenaʻiga i le va o le malo ma sogasoga faʻatau atu fualaʻau faʻasaina na oʻo atu ai i le 120,000 maliu talu mai le 2006. O le Mexico e tulaga muamua i Amerika ma le fitu i le lalolagi mo le numera o UNESCO Lalolagi Tofi Nofoaga O se tasi foi o le lalolagi megadiverse 17 lalolagi, tulaga lima i natura natura. O le tamaoaiga o Mexico ma ana measina ma meaola, faʻapea foi ma fesuiaiga o le tau ma le laufanua, ua avea ai ma nofoaga autu mo turisi: e oʻo mai i le 2018, o le lona ono ai lea o atunuʻu e pito sili ona asia i le lalolagi, e 39 miliona faʻavaomalo na taunuʻu mai. O Mekisiko o se sui o le Malo Aufaatasi (UN), le World Trade Organization (WTO), le G8 + 5, le G20, le Uniting for Consensus group, ma le Pacific Alliance trade bloc.O laufanua e faʻasino i soʻo se gaioiga e mafai ona faʻaleleia vaega vaaia o se vaega o fanua, e aofia ai: mea ola, pei o flora poʻo fauna; poʻo le mea ua taʻua masani o togalaau, o le tomai ma togafiti o le totoina o laau ma se sini o le fausiaina o se matagofie siosiomaga i totonu o le laufanua. elemene natura pei o eleele, foliga i luga ma le maualuga, po o tino o vai; ma tuʻufaʻatasia elemene e pei o le tau ma moli o tulaga. Landscaping manaomia tomai i horticulture ma faatufugaga mamanu.Source: https://en.wikipedia.org/