Matamata Fanua Faʻatoʻaga i totonu Niu Sila pe lisi sau oe lava. Faʻasalalau, faʻatau au mea totino, lisi i le letNiu Sila (Maori: Aotearoa [aɔˈtɛaɾɔa]) o se motu motu i le itu i sautesisifo o le Vasa Pasefika. E aofia ai ni laufanua tetele e lua — o le North Island (Te Ika-a-Māui) ma le South Island (Te Waipounamu) —ma le tusa ma le 600 motu laʻititi, e aofia ai le aofaʻi o le 268,021 sikuea kilomita (103,500 sq mi). O Niu Sila e tusa ma le 2,000 kilomita (1,200 mi) i sasaʻe o Ausetalia e sopoia le Tasman Sea ma le 1,000 kilomita (600 mi) i saute o motu o New Caledonia, Fiti, ma Tonga. O le laufanua eseʻesega topography ma maʻai tumutumu mauga, e aofia ai le South Alps, aitalafu tele i tectonic siitiaina ma mauga mu. O le laumua o Niu Sila o Ueligitone, ma o lona taulaga sili ona lauiloa o Aukilani. Ona o le mamao mai o latou motu, o atumotu o Niu Sila sa avea ma fanua mulimuli tele e nonofo ai tagata. I le va o le 1280 ma le 1350, na amata nofoia ai tagata Polenesia i atumotu, ona atiaʻe ai lea o se aganuu tulaga ese a Maori. I le 1642, o le au suesue Dutch, o Abel Tasman na avea ma muamua Europa e vaai Niu Sila. I le 1840, na sainia ai e sui o le malo o Peretania ma aliʻi Maori le feagaiga o Waitangi, lea na folafola ai le pule silisili ese a Peretania i atumotu. I le 1841, na avea Niu Sila ma kolone i totonu o le malo o Peretania ma i le 1907 na avea ma malo; na maua atoa le tutoʻatasi tutoʻatasi i 1947 ma le tupu Peretania na tumau pea o le ulu o le setete. O aso nei, o le toʻatele o le faitau aofai o Niu Sila e 5 miliona e tupuga mai i Europa; o tagata Maori o tagata toʻatele, ma sosoʻo mai i tagata Asia ma tagata atumotu o le Pasefika. O le atagia mai o lenei, o le aganuu a Niu Sila e tele lava ina maua mai i tagata Maori ma tagata muamua o Peretania, ma o le faʻalauteleina talu ai nei na mafua mai i le faʻateleina o femalagaiga. O gagana aloaia o le Igilisi, Maori, ma le New Zealand Sign Language, ma le Igilisi e matua pule lava. O se atiaʻeina atunuʻu, o Niu Sila e tulaga maualuga i tulaga faʻavaomalo faʻatusatusaina o gaioiga a le atunuʻu, e pei o le tulaga lelei o le ola, aʻoaʻoga, puipuia o saolotoga o tagata lautele, faʻa manino mai a le malo, ma le saʻolotoga o mea tau tamaoaiga. Na aliaʻe suiga tetele tau le tamaoaiga a Niu Sila i le vaitau o le 1980, na suia ai mai le puipuiga e avea ma tamaoaiga saoloto o fefaatauaiga. O le vaega o tautua o loʻo faʻatautaia le tamaoaiga o le atunuʻu, sosoʻo mai ma falefaigaluega, ma faʻatoʻaga; o turisi faavaomalo o se taua taua o tupe maua. I le atunuʻu, o le tulafono e faʻatulafonoina le aia tatau i le Palemene e le filifilia, ae o le pulega faʻaupufai o loʻo faʻatautaia e le Kapeneta, o loʻo taʻitaʻia e le palemia, o Jacinda Ardern. Queen Elizabeth II o le tupu tupu ma o loʻo fai ma ona sui e le kovana aoao, ile taimi nei o Dame Patsy Reddy. I se faʻaopopoga, Niu Sila ua faʻatulagaina i 11 fono itumalo ma 67 teritori pulega mo faʻalotoifale malo faʻamoemoe. O le Malo o Niu Sila e aofia ai foi Tokelau (o se teritori faalagolago); le Atu Kuki ma Niue (setete pulea tumaʻoti ile galulue faatasi ma Niu Sila); ma le Ross Dependency, o le tagi a le teritori a Niu Sila i Antarctica. O Niu Sila o se sui o le United Nations, Commonwealth of Nations, ANZUS, Organisation for Economic Co-operation and Development, ASEAN Plus Six, Asia-Pacific Economic Cooperation, the Pacific Community ma le Pacific Islands Forum.O faatoaga o fanua, e masani lava fanua e tuuto atu i faatoaga, [1] faiga faaaoga ma le puleaina o isi ituaiga o olaga-aemaise ai o le tausiga o lafumanu ma le totoina o faatoaga-e maua ai meaai mo tagata. [2] [3] E faapena lava lona uiga tutusa ile faatoaga ma fanua toto. O Malo Aufaatasi Taʻiala ma Faʻatoʻaga Faʻalapotopotoga ma isi o loʻo mulimuli mai ona faʻauigaga, peitaʻi, latou te faʻaaogaina foʻi faʻatoʻaga fanua poʻo laufanua faʻatoʻaga o se vaitaimi o faatufugaga, o lona uiga o le aoina o: [4] [5] "fanua toto" (aka fanua tanu): ua toe faauigaina iinei e faasino i fanua e maua ai faʻatoaga e manaʻomia le toe totoina o le vao poʻo le vaomatua poʻo le laufanua lafulima faʻaoga mo ia ituaiga o faʻatoʻaga i totonu o soʻo se lima tausaga "fanua tumau": fanua e maua ai faʻatoaga e le manaʻomia le toe totoina faʻaletausaga laufanua tumau: laufanua ma faʻaleaga fanua ma togavao mafai Ia faʻaaogaina mo le faia o lafumanu O lenei lagona o le "faʻatoʻaga fanua" o loʻo aofia ai le tele o fanua e le faʻagaioia pe o le taimi nei ua tuʻuina atu mo faʻaaogaina faʻatoaga. O le fanua o loʻo totoina i lalo o faʻatoʻaga totō i tausaga taʻitasi, ae o loʻo fai mai o loʻo avea ma "fanua lele" poʻo le "laufanua". "Tumau o faʻatoʻaga" aofia ai vaomatua vaomatua faʻaaogaina e selesele kofe, paʻu, poʻo fua ae le o faʻatoʻaga laʻau poʻo vaomatua talafeagai faʻaaogaina mo fafie poʻo fafie. O eleele e mafai ona faʻaaogaina mo faʻatoaga ua taʻua o le "laueleele faʻamalosia". Uiga faʻatoʻaga, i le taimi nei, o loʻo faʻaoga eseese i fanua uma tau faʻatoʻaga, i fanua uma e mafai ona totoina, pe naʻo le uiga o le fou o le fanua ua mafai ona faʻatonutonu. E tusa ai ma lona faʻaaogaina o mea fai paipa, o le "fanua faʻatoʻa" a le FAO e mafai ona vaevaeina i eleele e leai ni alavai.Source: https://en.wikipedia.org/