Matamata Lisi o Fale Atoa i totonu Turkey pe lisi sau oe lava. Faʻasalalau, faʻatau au mea totino, lisi i le letTurkey (Take: Türkiye [ˈtyɾcije]), aloaʻia le Republic of Turkey, o se atunuʻu vaʻaia Asia i Sisifo ma Europa i Sautesasae. E vaevaeina tuaoi ma Eleni ma Bulgaria i matu sisifo; o le Sami Uliuli i le itu i matu; Georgia i matu sasaʻe; Armenia, Azerbaijan, ma Iran i sasaʻe; Iraq i sautesasaʻe; Suria ma le Sami Metitirani i saute; ma le Sami o Aegean i sisifo. Istanbul, le taulaga tele, o le nofoaga tutotonu o tupe, ma Ankara o le laumua. O turks o loʻo faia le toʻatele o le faitau aofai o tagata, ma Kurds o le toʻatele aofai o tagata. O se tasi o uluaʻi lalolagi nofoia o itulagi, o aso nei Turkey o le nofoaga o taua Neolithic nofoaga pei o Göbekli Tepe, ma sa nonofo ai anamua aganuu pei o le Hattians. ma tagata Anatolia. Hellenization amata i le eria i le vaitaimi o Alexander le Sili ma faaauau ai i le Byzantine vaitaimi. O le Seljuk Turks na amata femalagaaʻi i le 11th seneturi, ma o le Sultanate o Rum na pulea Anatolia seia oo i le osofaiga a Mongol i le 1243, ina ua vaevaeina i nai pulega laiti a Take. Amata mai i le faʻaiuga o le 13th seneturi, na amata ai ona tuʻufaʻatasia e le au Ottomans pulega taua ma faʻatoilaloina le Balkans, ma o le Turkification o Anatolia na faʻateleina i le vaitaimi o Ottoman. Ina ua maeʻa le malo o Mehmed II ia Constantinople i le 1453, na faʻaauau pea le faʻalauteleina o Ottoman i lalo o Selim I. I le taimi o le pulega a Suleiman le Maoae, na avea ai le Emepaea o Ottoman ma malo malosi o le lalolagi. Mai le taufaaiuiuga o le seneturi lona 18 i luga atu, na paʻu le malosiʻaga o le emepaea ma le faifai malie o le leiloa o teritori ma taua. I se taumafaiga e tuʻufaʻatasia le malo vaivai, Mahmud II amataina se vaitaimi o modernization i le amataga o le 19 seneturi. O le 1913 coup d'état na tuʻuina lelei ai le atunuʻu i lalo o le pulega a le Three Pashas, o i latou ia na gafa ma le ulufale atu o le Emepaea i le Taua Muamua a le Lalolagi i le 1914. I le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi, na faia ai e le malo o Ottoman ni fasiotiga tagata faʻasaga i lana Armenian, Asuria ma le Pontic. Mataupu Eleni. Ina ua maeʻa le Ottomans ma isi Central Powers le taua, na vaeluaina le Malo o Ottoman. O le Take o le Tutoʻatasi a Take faasaga i le nofoia o le Allied Powers na iʻu ai i le faʻamutaina o le Sultanate i le aso 1 o Novema 1922, le sainia o le Treaty of Lausanne (lea na suia le Treaty of Sèvres) i le 24 Iulai 1923 ma le folafolaina o le Republic i le 29 Oketopa 1923. Faʻatasi ai ma toefuataʻiga na amataina e le peresetene muamua o le atunuʻu, Mustafa Kemal Atatürk, na avea Turkey ma malo lautele, lotogatasi ma faʻapalemene; lea na mulimuli ane suia e le peresetene faiga ma le referendum i le 2017. Talu mai lena taimi, o le faiga malo fou a Turkey i lalo o le peresetene Recep Tayyip Erdoğan ma lana pati, le AKP, e masani ona faamatalaina o tagata lauiloa, faasao ma pule. ma se atunuʻu fou faʻatautaia, ma se geopolitically fuafua tulaga. O lona tamaoaiga, lea ua faʻavasegaina i totonu o le alualu i luma ma tuputupu aʻe-taʻitaʻi tamaoaiga, o le lona luasefulu-tele i le lalolagi e nominal GDP, ma le sefulutasi-tele e PPP. Ose sui o le United Nations, ose sui muamua o le NATO, le IMF, ma le World Bank, ma ose sui faʻavae ole OECD, OSCE, BSEC, OIC, ma le G20. I le maeʻa ai ona avea ma tasi o uluai sui o le Fono a Europa i le 1950, na avea Turkey ma sui lagolago o le EEC i le 1963, na auai i le EU Customs Union i le 1995, ma amata feutanaiga faʻatasi ma le Iuni a Europa i le 2005.Source: https://en.wikipedia.org/