Matamata Fale faʻatau pisinisi Mo le faatau i totonu Nairobi, Nairobi pe lisi sau oe lava. Faʻasalalau, faʻatau au mea totino, lisi i le letNairobi () o le laumua ma o le taulaga tele o Kenya. O le igoa e sau mai le fuaitau Maasai Enkare Nairobi, lea e faʻauiga i le "vai malulu", o se faʻasino i le Nairobi vaitafe e tafe i totonu o le taulaga. O le taulaga tatau sa i ai le faitau aofai o 4,397,073 i le tusigaigoa a le 2019, ae o le taulaga o loo i ai le faitau aofai o 9,354,580. O le taulaga e taua tele o le Green City i le Sun.Nairobi na faavaeina i le 1899 e pulega faakolone i British East Africa, o se nofoaafi i luga o le Uganda Railway. Na vave ona tupu le taulaga e sui Mombasa o le laumua o Kenya i le 1907. Ina ua maeʻa le tutoʻatasi i le 1963, Nairobi avea ma laumua o le Republic of Kenya. I le vaitaimi o pulega faakolone a Kenya, na avea ai le taulaga ma nofoaga tutotonu mo le kofe, ti ma le sisal pisinisi. O le taulaga o loʻo taoto i luga o le Vaitafe o Athi i le itu i saute o le atunuʻu, ma lona maualuga e 1,795 mita (5,889 ft) i luga atu o le sami. E tusa ai ma le tusiga igoa a le 2019, i le pulega o nofoaga o Nairobi, 4,397,073 tagata nonofo i totonu 696 km2 ( 269 sq mi) O le fale i le afe ma afe o pisinisi Kenyan ma sili atu i le 100 kamupani faʻavaomalo tetele ma faʻalapotopotoga, e aofia ai le United Nations Siosiomaga Polokalame (UN Siosiomaga) ma le Malo Aufaatasi Ofisa i Nairobi (UNON), Nairobi o se faʻavae faʻavae mo pisinisi ma aganuʻu . O le Nairobi Securities Exchange (NSE) o se tasi o tele tele i Aferika ma le lona lua-matua fesuiaiga i luga o le konetineta. Ole fefaʻatauaiga lona fa lea a Aferika ile tulaga o fefaatauaiga, mafai ona faia le 10 miliona fefaatauaiga ile aso.O le upu pisinisi faʻapisinisi (taʻua foʻi pisinisi faʻatau fale, tupe teufaafaigaluega poʻo tupe maua tupe maua) faʻasino i fale poʻo fanua ua fuafuaina e maua ai se polofiti, a le mai le tupe maua maua poʻo le tupe maua totogi.Source: https://en.wikipedia.org/