First Choice Move Ltd Matamata Lisi o Fale Atoa i totonu Peletania pe lisi sau oe lava. Faʻasalalau, faʻatau au mea totino, lisi i le letO le Malo Aufaatasi o Peretania Tele ma Northern Ireland, e masani ona taʻua o le United Kingdom (UK po o Peretania) po o Peretania, o se malo malo o loʻo tu i matu sisifo o le talafatai o Europa. O Peretania e aofia ai le motu o Peretania Tele, le itu i matu sasaʻe o le motu o Aialani, ma le tele o motu laiti. Northern Ireland faasoa se laueleele tuaoi ma le Republic of Ireland. A leai, o le Malo o Peretania o loo siomia e le Vasa Atalani, ma le Sami i Matu i sasae, le Igilisi Igilisi i le itu i saute ma le Celtic Sea i le itu i saute sisifo, tuuina atu ia le 12th-umi le talafatai i le lalolagi. O le Sami Aialani e vavaeʻese ai Peretania Tele ma Aialani. O le aotelega o le United Kingdom o le 94,000 sikuea maila (240,000 km2). O le malo o Peretania o le unitary parokalasi malo ma pulega malo. Le tupu o Queen Elizabeth II, o le sa nofotupu talu mai le 1952, avea o ia ma sili o le lalolagi sili ona umi ona tautua i le taimi nei ulu o le setete. O le laumua o Peretania o Lonetona, o se aʻai o loʻo avea ma faʻatauga tau tupe a le lalolagi ma se aofaʻi o tagata o le taulaga e 10.3 miliona. O le Malo Aufaatasi aofia ai le fa atunuu: Egelani, Sikotilani, Wales ma Northern Ireland. O latou laumua o Lonetona, Edinburgh, Cardiff ma Belfast. E ese mai i Egelani, o atunuʻu ei ai a latou lava malo faʻavae, taʻitasi ma eseese malosiaga. O isi taulaga tetele e aofia ai Birmingham, Glasgow, Leeds, Liverpool, ma Manaseta. O le motu e lata ane o le Isle of Man, Bailiwick o Guernsey ma Bailiwick o Jersey e le o se vaega o Peretania, o le avea ma Tupu faʻalagolago ma le Malo o Peretania e gafa ma le puipuiga ma sui faavaomalo. O le faatasiga i le va o le Malo o Egelani (e aofia ai Uelese) ma le Malo o Sikotilani i le 1707 e fausia ai le Malo o Peretania Tele, sosoo ai ma le faatasiga i le 1801 o Peretania Tele ma le Malo o Aialani na faia le Malo o Peretania o Peretania Tele ma Aialani. . Lima-ono-ono o Aialani sa vavae ese mai le UK i le 1922, ae tuua ai le faiga o loo iai nei o le United Kingdom o Peretania Tele ma Northern Ireland. O le igoa o Peretania na vaetamaina i le 1927 e atagia ai le suiga. E sefulu ma le fa teritori o Peretania, o toega o le malo o Peretania lea, i lona maualuluga i le 1920, na aofia ai le tusa o le kuata o eleele eleele o le lalolagi ma o le malo sili ona tele i le talafaasolopito. O aʻafiaga a Peretania e mafai ona maitauina i le gagana, aganuʻu ma faiga faʻapolokiki a le tele o ona kolone sa i ai muamua. O le Malo o Peretania ei ai le ono lona ono-tamaoaiga o loʻo iai i oloa maualalo maualalo (GDP), ma le iva iva-tele e ala i le faʻatatauina o le pule tutusa (PPP). E i ai lona tamaoaiga-maualuga tamaoaiga ma se maualuga maualuga tagata atinaʻe fua faʻavasega, tulaga 15 i le lalolagi. O le muamua industrized atunuu atunuu ma le malosiaga sili ona taua a le lalolagi i le vaitaimi o le 19 ma le amataga o seneturi lona 20. O Peretania o loʻo tumau lona malosiʻaga tele, ma tele tamaoaiga, aganuu, militeri, faʻasaienisi ma faaupufaiʻiga faʻavaomalo. O se malo iloga auupega faanatura ma o lona ono i le militeri faʻaalu i le lalolagi. O se sui tumau o le United Nations Security Council talu mai lona sauniga muamua i le 1946. O le United Kingdom o se taʻitaʻi sui o le Commonwealth of Nations, le Fono a Europa, le G7, le G20, NATO, le Faʻalapotopotoga mo Tamaitai Co -operation ma Atinae (OECD), Interpol ma le Lalolagi Fefaatauaiga Organisation (WTO). O le sui o le Europa Union (EU) ma le muamua, le European Economic Community (EEC), mo 47 tausaga, i le va o 1 Ianuari 1973 ma le toesea i le 31 Ianuari 2020.Source: https://en.wikipedia.org/