Oak Lane Bed And Breakfast Matamata Lisi o Fale Atoa i totonu Afelika i Saute pe lisi sau oe lava. Faʻasalalau, faʻatau au mea totino, lisi i le letAferika i Saute, aloaia le Republic of South Africa (RSA), o le pito i saute o le atunuʻu i Aferika. Faatasi ai ma le silia ma le 59 miliona tagata, o le lalolagi 24th sili ona toatele tagata atunuu ma aofia ai le lautele o le 1,221,037 sikuea kilomita (471,445 sikuea maila). O Aferika i Saute e tolu ona laumua taulaga: pule faʻapitoa Pretoria, faʻamasinoga Bloemfontein ma le fono faitulafono Cape Town. O le taulaga pito i tele o Johannesburg. E tusa ma le 80% o Aferika i Saute e tupuga mai i Aferika uli, vaevaeina i ituaiga eseese o ituaiga o gagana eseese gagana Aferika. O le toega faitau aofai aofia ai le sili ona tele Aferika nuu o Europa, Asia, ma le tele o ituaiga tupuaga. E fusia i le itu i saute e 2,798 kilomita (1,739 mi) o le talafatai o Aferika i Saute o loʻo faʻataʻamilomilo i le itu i saute o Atelani ma Vasa Initia; i le itu i matu o atunuu tuaoi o Namibia, Botswana, ma Zimbabwe; ma i sasaʻe ma matusasaʻe e Mozambique ma Eswatini (muamua Swaziland); ma e faʻataʻamilomiloina le atunuʻu faʻapipiʻiina o Lesotho. O le atunuu pito i saute i le laueleele tele o le Lalolagi Tuai, ma o le atunuu sili ona faitau aofaʻi o tagata e tu i saute o le ekueta. Aferika i Saute o se meaola vevela, ma le 'eseʻesega o soʻotaga biome ma laʻau ma manu olaga. Aferika i Saute o se sosaiete sosaiete sosaiete aofia ai le tele o ituaiga o aganuu, gagana, ma tapuaiga. O lona pluralistic makeup o loʻo atagia mai i le faʻavae o le amanaiaina o 11 gagana aloaia, o le lona fa-maualuga numera i le lalolagi. E tusa ai ma le tusigaigoa a le 2011, o gagana muamua e lua e sili ona tautalagia o le Zulu (22.7%) ma le Xhosa (16.0%). O isi e lua e sosoʻo mai i Europa: Aferikaans (13.5%) atiaeina mai Dutch ma tautua o le muamua gagana a tele lanu ma papaʻe Aferika i Saute; Igilisi (9.6%) atagia ai le talatuu o Peretania kolone, ma e masani ona faʻaaogaina i lautele ma pisinisi olaga. O le atunuu o se tasi o nai i Aferika e leʻi iai lava se coup, ma o palota masani na faia mo le toeititi atoa le seneturi. Peitaʻi, o le toʻatele o tagata uli o Aferika i Saute e leʻi faʻailoaina seʻia oʻo mai i le 1994. I le vaitaimi o le 20 senituri, na saili ai e le toʻatele o tagata uli le tele o aia tatau mai le toʻatele o tagata papaʻe, lea na telē sona sao i le talaʻaga talu ai a le atunuʻu. O le National Party faʻatulafonoina apartheid i le 1948, faʻavaeina muamua tuʻuga eseʻega lanu. Ina ua maeʻa se taimi umi ma o nisi taimi sa vevesi ai tauiviga a le Aferika Aferika Faʻalapotopotoga (ANC) ma isi tagata teteʻe i le apartheid i totonu ma fafo atu o le atunuʻu, o le soloia o tulafono faʻailoga tagata na amata i le ogatotonu o 1980s. Talu mai le 1994, o ituaiga ma aganuu uma vaega na faia faʻaupuga faaupufai i totonu o le atunuʻu faʻatemokalasi saoloto, lea e aofia ai le malo malo ma malo e iva. Aferika i Saute e masani ona taʻua o le "nuanua nuʻu" e faʻamatalaina ai le tele o aganuʻu a le atunuʻu, ae maise lava i le amataga o le apartheid.South Africa o se atunuʻu atiaʻe ma tulaga 113th i le Human Development Index, o le lona fitu pito maualuga i Aferika. Ua faʻavasegaina e le Faletupe o le Lalolagi o se faʻatoʻatele alamanuia atunuʻu, ma le lona lua-tele tamaoaiga i Aferika, ma le 33rd-tele i le lalolagi. O Aferika i Saute o loʻo iai foʻi Nofoaga e tele a measina a le UNESCO i Aferika. O le atunuu o le ogatotonu malosiaga i mataupu faava o malo; o loʻo faʻatumauina le taua o aʻafiaga faʻaitulagi ma o se sui o le Commonwealth of Nations ma le G20. Peitaʻi, o soligatulafono, mativa ma le le tutusa o loʻo tumau pea le salalau, ma le tusa o le kuata o le faitau aofai o tagata e le faigaluega ma nonofo i lalo ifo o le US $ 1.25 i le aso. E le gata i lea, o suiga o le tau o se itu taua tele mo Aferika i Saute: o se sao taua i suiga o le tau o le 14th sili ona tele emitter o greenhouse kasa e pei o le 2018 (i se vaega tele ona o lona koale alamanuia), ma e lamatia i le tele o ona aʻafiaga , ona o lona siʻosiʻomaga le saogalemu ma vaiʻaiga vaivai.Source: https://en.wikipedia.org/