The Post House Matamata Lisi o Fale Atoa i totonu Aialani pe lisi sau oe lava. Faʻasalalau, faʻatau au mea totino, lisi i le letAialani (Aialani: Éire [ˈeːɾʲə] (About this soundlisten)), e lauiloa foi o le Republic of Ireland (Poblacht na hÉireann), o se atunuu i matu-sisifo Europa o nofoia 26 o 32 itumalo o le motu o Ireland. O le laumua ma le taulaga tele o Dublin, lea e tu i le itu i sasaʻe o le motu. E tusa ma le 40% o le faitau aofai o tagata o le 4.9 miliona tagata e nonofo i le Eria o Greater Dublin. O le malo atoa faasoa na o lona tuaoi o le tuaoi ma Northern Ireland o se vaega o le Malo o Peretania. A e o le isi itu e siomia ai e le Vasa Atalani, ma le Celtic Sea i le itu i saute, St George's Channel i le itu i saute-sasaʻe, ma le Sami Aialani i sasaʻe. O se vaega tutasi, palemene palemene. O le fono faitulafono, le Oireachtas, e aofia ai le maota maulalo, Dáil Éireann, o le maota maualuga, Seanad Éireann, ma le Peresetene filifilia (Uachtarán) o loʻo avea ma faʻauluuluga tele o malo, ae o loʻo i ai mana ma tiute taua. O le ulu o le malo o le Taoiseach (Palemia, 'Chief', o se suafa e le o faʻaaogaina i le Igilisi), o ia lea na filifilia e le Dáil ma tofia e le Peresetene; o Taoiseach e tofia isi faifeau a le malo. O le setete na faia o le Irish Free State i le 1922 o se faʻaiuga o le Anglo-Irish Treaty. Na i ai le tulaga o le Dominion seia oo i le 1937 ina ua talia se tulafono fou, lea na faaigoa ai le setete "Aialani" ma avea lelei ma se malo, ma se filifilia le-pule peresitene o ulu o le malo. Na faalauiloa aloaʻia o le malo tele i le 1949, ina ua maeʻa le Republic of Ireland Act 1948. Na avea Aialani ma sui o Malo Aufaatasi ia Tesema 1955. Na 'auai i le European Economic Community (EEC), o le sa muamua atu i le Iuni a Europa, i le 1973. Le setete e leai ni fegalegaleaiga aloaʻia ma Northern Ireland mo le tele o le luasefulu seneturi, ae i le vaitaimi o 1980s ma 1990s Peretania ma Aialani malo na galulue ma le itu i matu o Aialani agai atu i se faaiuga i le "o le faafitauli". Talu mai le sainia o le Aso Faraile Maliega i le 1998, ua galulue faatasi le malo o Aialani ma le Northern Ireland Executive i luga o le tele o vaega o faiga faavae i lalo o le North / South Ministerial Council faia e le Maliega. O Aialani o loʻo tulaga i atunuʻu e sefulu sili ona mauoa i le lalolagi i tulaga o le GDP i le tagata taʻitoʻatasi, ma o le lona sefulu o atunuʻu sili ona faʻamanuiaina i le lalolagi e tusa ai ma le The Legatum Prosperity Index 2015. Ina ua maeʻa ona auai i le EEC, na faʻatulafonoina e Aialani se faʻasologa o faiga faʻavae tau tupe saoloto. na mafua ai le televave o le tamaoaiga. Na ausia e le atunuu le tamaoaiga tele i le va o tausaga o le 1995 ma le 2007, lea na lauiloa o le vaitaimi o le Tiger Celtic. Na faʻamutaina e se faʻalavelave faʻafuaseʻi talu mai le 2008, faʻatasi ai ma le faʻaletonu o le tamaoaiga o le lalolagi. Peitaʻi, talu ai o le tamaoaiga o Aialani o le sili ona saoasaoa tuputupu aʻe i le EU i le 2015, Aialani ua toe vave aʻeaʻe liki laulau faʻatusatusaina tamaoaiga ma le manuia faʻavaomalo. Mo se faʻataʻitaʻiga, i le 2019, o Aialani sa tulaga tolu i le sili ona atiaʻe atunuʻu i le lalolagi e le United Nations Human Development Index. E faʻapea foi ona lelei lona faatinoina i le tele o metotia faatino a le atunuu, e aofia ai le saolotoga o le au faasalalau, saolotoga tau tamaoaiga ma le saolotoga o tagata. O Aialani o se sui o le Europa Union ma o se sui faavae o le Fono a Europa ma le OECD. Na mulimulitaʻia e le malo o Aialani se faiga faʻavae o le solitu o le militeri e ala i le le tuʻufaʻatasia talu mai lava le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi ma o le atunuʻu e leʻo avea ma sui o le NATO, e ui o se sui o le Paʻaga mo le Filemu ma itu o le PESCO.Source: https://en.wikipedia.org/